Razvoj govora kroz faze i poticanje razvoja

January 21, 2019 Ivana Popek

Razvoj govora kroz faze i poticanje govora

Za uredan govorno-jezični razvoj djeteta potrebno je zadovoljiti određene uvjete kao što su biološki (razvoj cjelokupne motorike govornih organa i slušne percepcije), psihološki (razvoj intelekta) i sociološki (utjecaj okoline). Tempo razvoja govora ovisi o više faktora: genetici, temperamentu djeteta, okolini i poticajima kojima je dijete okruženo. Naš zadatak je, od samog rođenja, svakodnevno i učestalo komunicirati s djetetom, verbalizirati mu sve što se oko njega događa ili sve planirane radnje (što slijedi) kako bi ono doživjelo i upoznalo svijet oko sebe. Uvijek nastojite da se dijete osjeća uključeno u razgovor tj. osjeti da ste s njime u interakciji i da uvažavate njegovo prisustvo. Budući da dijete od samih početaka osluškuje govor, glasove i zvukove oko sebe, roditelj mu mora biti bude uzoran model kako bi dijete govor usvojilo slušajući i oponašajući ga.
Faze razvoja govora i specifičnosti
Prema određenim specifičnostima u načinu komuniciranja, možemo reći da se kod djece govor razvija u nekoliko faza ovisno o dobi tj.točnije o stupnju razvoja djeteta:

DOB	FAZA RAZVOJA GOVORA (karakteristike)
2-6 mjeseci	– plačem iskazuje svoje potrebe- faza gukanja – vegetativni zvukovi, vokalna igra (počinje spontano proizvoditi jednostavne vokalne zvukove, artikulacijski prilično neodređene) – ispušta zvukove koji sve više nalikuju glasovima – glasom izražava raspoloženja- okreće se prema izvoru zvuka
6-12 mjeseci	– ponavlja iste slogove više puta ma-ma, ta-ta. – reagira na svoje ime i na imena članova obitelji – pokušava oponašati različite zvukove – služi se glasovima da privuče i zadrži pozornost- ponavlja iste slogove više puta- okreće se prema osobi koja govori- prepoznaje riječi za neke predmete
12-18 mjeseci	– glasno brblja i oponaša glasove odraslih i zvukove iz okoline – raspolaže sa do 20 riječi, prve riječi su obično dvosložne
18-24 mjeseca	– slaže prve rečenice – služi se više riječju nego gestom – sebe naziva imenom – koristi do 50 riječi – riječi povezuje u jednostavne rečenice (2 riječi) – koristi pitanja od 1 do 2 riječi
24 mjeseca	– oblikuje svoju prvu rečenicu, najčešće od dvije riječi
24-30 mjeseci	– služi se rečenicama od 2 do 3 riječi – postavlja pitanja sa ‘što?’ i ‘gdje?’ – odgovara na pitanja sa ‘da’ i ‘ne’ – pravilno upotrebljava zamjenice: ja i ti
30-36 mjeseci	– slaže rečenice s tri, četiri i više riječi – pravilno koristi množinu imenica i glagola – zna imenovati gotovo sve predmete koji ga okružuju – zna verbalno tražiti predmet
36-42 mjeseca	– koristi sve vrste riječi- primjenjuje gramatička pravila u slaganju rečenica
3-4 godine	– služi se višečlanim rečenicama, uglavnom gramatički točno- razumije zapovijedi koje uključuju više od dva pojma- razumije upotrebu negacije i koristi je- razumije i koristi iskaze o prošlim i budućim radnjama- zna reći svoje ime i prezime – postavlja pitanja služeći se riječima: zašto? što? tko? kada? – koristi sve vrste riječi u govoru
4–5 godina	– služi se vremenskim i uzročnim rečenicama – može ispričati kraći slijed događaja – koristi odnosne zamjenice, priloge i brojeve
5–6 godina	– može samo prepričati priču – koristi složene rečenice – pravilno koristi gramatiku – pravilno primjenjuje nepravilne oblike glagola i imenica – pravilno izgovara sve glasove
6-7 godina	– u govoru koristi raznolik sadržaj- pravilno izgovara glasove- ima usvojene predvještine čitanja i pisanja

Okviran broj usvojenih riječi prema dobi djeteta

1-2 godine	20-50 riječi
2-3 godine	do 500 riječi
3-4 godine	do 1500 riječi
4-5 godina	do 2000 riječi
5-6 godina	3000 do 6000 riječi

Kako poticati jezično-govorni razvoj?
Za djecu jasličke dobi:

Oponašajte zvukove predmeta, glasanje ili dozivanje životinja kako bi ih i dijete naučilo oponašati
Kad se brinete o higijeni djeteta ili ga presvlačite, verbalizirajte sve što radite kako bi shvatilo da svaka radnja ima svoj naziv i kako biste kontinuirano bili u interakciji s djetetom.
Igrajte se jačinom svojeg glasa, izmijenjujte glasne i tihe riječi/rečenice.
Vokalno se igrajte s djetetom izmenjujući različite vokalizacije.
Koristite geste i grimase u vokalizaciji.
Imenujte predmete koje koristite vi ili dijete u tom trenu.
Pjevajte pjesmice ili brojalice uz pokret.
Čitajte slikovnice, pokazujte na likove i predmete na fotografijama i imenujte ih ili oponašajte njihove zvukove/glasove.
Nemojte tepati djetetu kako ne bi naučilo nepravilno izgovarati riječi.
Koristite kratke i jednostavne rečenice u govoru.
Pružite djetetu priliku da se izrazi do kraja, imajte strpljenja da dovrši misao.
Kroz igru ponavljajte pojedine nazive stvari koje želite da zapamti.
Pokazujte djetetu fotografije s raznim predmetima i ispitujte ga “Je li to…?” s ciljem da ono odgovori s “Da/Ne” ili potvrdi/negira odmahivanjem glave.
Dajte mu jednostavne naloge kako biste se uvjerili da vas razumije.
Potičite igre pretvaranja i oponašanja svakodnevnih aktivnosti.

Za djecu vrtićke dobi:

Pružite djetetu priliku da se izrazi do kraja, imajte strpljenja da dovrši misao.
Dajte mu složenij naloge kako biste se uvjerili da vas razumije.
Potičite igre pretvaranja i oponašanja svakodnevnih aktivnosti.
Potaknite usvajanje jednostavnih prostornih odnosa pokazujući te odnose u prostoru.
Potaknite usvajanje boja – imenovanjem, bojanjem.
Potaknite uočavanje rima i riječi koje slično zvuče.
Potaknite uočavanje prvog glasa u riječi.
Potaknite brojenje, uspoređivanje čega ima više/manje?
Potaknite spajanje glasova u riječ i rastavljanje riječi na slogove.

Odvojite vrijeme da saslušate svoje dijete i odgovorite mu na njegove potrebe kako bi znalo da ste ga slušali.
Nemojte požurivati dijete da nauči govoriti
Prihvatite pogreške u govoru djeteta dok se ono razvija.
Nemojte zaboraviti da je svako dijete jedinstveno i ima vlastiti tempo razvoja.

Ispiši stranicu