Utjecaj medija

 May 29, 2019 Ivana Popek
 
Mediji (knjige, novine, časopisi, televizija, radio, kino, računala, video-igrice, internet, mobiteli, reklame i znakovi na ulici, kazalište) danas uvelike utječu na ponašanje, stavove i svjetonazore od najranije dobi. Medijska pismenost podrazumijeva kritičko promišljanje o medijskim sadržajima. Za kvalitetan razvoj pojedinaca neophodna je edukacija kako bi i sami počeli kritički promišljati o kvaliteti i primjerenosti sadržaja s kojima su u kontaktu, kako bi što bolje i kvalitetnije rasporedili svoje slobodno vrijeme te kako bi postali sposobni procjenjivati i zaključivati što je stvarno, a što fiktivno.    Najdjelotvorniji način medijskog opismenjavanja djece je razgovor a budući da se negativan i štetan utjecaj medija može primijetiti i nakon dulje vremena, od iznimne je važnosti da roditelj redovito nadzire i usmjerava dijete na putu medijskog opismenjavanja.



Pozitivni i negativni utjecaji medija
Mediji, na djecu mogu istovremeno imati i pozitivne i negativne posljedice, ovisno o vrsti i kvaliteti sadržaja koje prenose. Utjecaj na dijete ovisi još i o kontekstu u kojima se sadržaji doživljavaju, načinima upotrebe i o individualnim osobinama djeteta.
Utjecaji medija istovremeno mogu biti:
POZITIVNI UTJECAJI MEDIJA NEGATIVNI UTJECAJI MEDIJA
– obogaćuju život novim sadržajima, informacijama – otupljuju osjetila
– potiču promjenu nezdravih vrsta ponašanja – sputavaju maštu i spontanu igru
– potiču maštu i kreativnost – smanjuju empatiju prema drugima (nasilje kao najbolja metoda rješavanja problema)
– smanjuju razliku među društvenim slojevima – učestalo prikazivanje nasilja potiče agresivna i destruktivna ponašanja
– potiču inkluziju i toleranciju – održavaju stereotipe
– proširuju znanje i obrazovanje – dovode do propadanja moralnih vrijednosti
– doprinose razvoju društva – otuđuju od društva
– potiču spremnost za školu i ranu pismenost – povećavaju strah i tjeskobu u kontaktu sa stvarnim svijetom
– djelotvorno poučavaju određenim elementima programa rada u vrtiću – potiču kratkotrajno zadržavanje pozornosti
– prikazuju različite poglede na životne probleme i situacije – smanjuju fizičku aktivnost, uzrokuju deformacije kralježnice, slab vid…
– potiču misaone procese – zapostavlja se igra kao glavni oblik učenja
– potiču asocijativno učenje, hipotetičko mišljenje i intuiciju – smanjuje se i osiromašuje socijalizacija s drugom djecom
– proširuju rječnik – zapostavljaju se druge obaveze (po kući, školske…)
– približavaju djetetu glazbu, ples, umjetnost – usporen razvoj govora
– promiču različite razvojne ciljeve – lošiji uspjeh u školi
  – razvijaju poremećaje raspoloženja – depresija, anksioznost…
  – razvijaju potrebu za traženjem uzbuđenja
 
Uloga roditelja u kontroliranju utjecaja medija na dijete
Kako bi smanjili negativan utjecaj medija na djecu, roditelji moraju preuzeti aktivnu ulogu u odgoju vezanu za medijsko opismenjivanje. Što konkretno odrasli mogu činiti po tom pitanju?
– s djecom razgovarati o sadržajima koje gledaju/slušaju i kako ih shvaćaju i doživljavaju
– upozoriti da postoje štetni, uznemirujući i neprimjereni sadržaji te objasniti njihov utjecaj
– razgovarati o osjećajima koje određeni sadržaji pobuđuju
– odgovarati djetetu na sva pitanja vezana uz medijske sadržaje
– zajednički odlučivati što je od sadržaja primjereno, poučno i poželjno
– pokazati ljubav prema djeci iskazujući interes za sadržaje koje prate
– ne ignorirati, prešućivati i skrivati štetne sadržaje s kojima je dijete bilo u kontaktu već ih objasniti i iznijeti svoja mišljenja i objašnjenja
– upozoriti djecu koji su sadržaji stvarni, a koji izmišljeni, fiktivni (npr. znanstvena fantastika, heroji u stripovima, scene u crtanim filmovima i slično)
– upozoriti i objasniti opasna ponašanja koja vide te objasniti njihove moguće posljedice za sebe i druge
– ograničiti i kontrolirati vrijeme provedeno uz medije
– ne uvoditi gledanje televizora i igranje video-igara za djecu ispo 3 godine
– redovito imati uvid u medijske sadržaje s kojima je dijete u kontaktu
– medije ne držati u spavaćoj dječjoj sobi da budu uvijek dostupni
– poticati dijete da bira sadržaje koji razvijaju kreativnost, empatiju, kritičko promišljanje
– pomoći djetetu da osmisli svoje slobodno vrijeme bez prekomjernog korištenja medija
– prekomjerno korištenje medija zamijeniti zajedničkim kreativnim radionicama, sportskim aktivnostima, čitanjem knjiga, društvenim igrama i slično
– ne dopustiti da vrijeme koje dijete provodi koristeći medije zamijeni vrijeme koje bi ono trebalo provoditi s roditeljima
– poticati dijete na listanje slikovnica, čitanje knjiga i enciklopedija; uvijek mu roditelj može pročitati priču pa nakon toga razgovarati o pročitanom ili prepričavati…
Istraživanja su pokazala da je ovakvo aktivno posredovanje roditelja povezano s pozitivnim posljedicama korištenja medijskih sadržaja, dubljim razumijevanjem sadržaja te samim time i učinkovitijim učenjem te odgovornom selektivnošću i kritičnošću prema sadržajima koji su potencijalno štetni ili neprimjereni.
 

© 2024 Vrtić Milana Sachsa. Sva prava pridržana.