Oralna higijena i prevencija karijesa
Mliječni zubi važni su za žvakanje hrane, za razvoj govora, izgled, kao i psihosocijalni razvoj djeteta, mliječni zubi čuvaju prostor za nicanje trajnih zuba. Posljedica njihovog preranog gubitka može biti razvoj ortodontskih anomalija koje zahtijevaju dugotrajno liječenje.
Karijesom zahvaćeni mliječni zubi znače visoku aktivnost patogenih bakterija, primarno Streptococcus mutans u djetetovim ustima. Kada kod djeteta mlađeg od tri godine postoji bilo kakav znak karijesa na glatkoj plohi zuba radi se o jako ranom dječjem karijesu.
Taj tip karijesa nastane kao infektivna bolest zbog prisutnosti bakterije Streptococcus mutans u usnoj šupljini djeteta koji se s majke prenosi na dijete. Prvi znakovi ranog dječjeg karijesa su lagane prstenaste dekalcifikacije cakline.
Zubni karijes najčešća je kronična bolest u djece te unatoč edukaciji i dostupnosti kvalitetnih sredstava za oralnu higijenu, karijes mliječnih zuba i dalje je u porastu te predstavlja javnozdravstveni problem zbog svoje virulentnosti.
Kako i kada četkati zube djetetu….
Čim nikne prvi zubić potrebno je započeti s oralnom higijenom, a higijena se ne odnosi samo na zubić već i na usnu šupljinu, odnosno desni. Najjednostavniji postupak je čišćenje zubića i desni komadićem gaze kod male djece, a kod starije djece oralnu higijenu potrebno je održavati četkicama primjerene veličine i tvrdoće te pastom za zube s fluorom.
Odlazak stomatologu
U svrhu očuvanja oralnog zdravlja djece iznimno je važan rani prvi odlazak kod stomatologa, odnosno posjet prilikom nicanja prvog zuba, a najkasnije do kraja prve godine djetetova života.
Ciljevi ranog posjeta stomatologu su:
• preventivni (savjetovanje roditelja o oralnoj higijeni, načinu hranjenja)
• psihološki (potpora roditeljima i kontakt djeteta sa stomatologom)
• dijagnostički
• terapijski
Uloga roditelja u prevenciji karijesa
Danas je općepoznato da je glavni uzrok karijesa dentalni plak, odnosno bakterije u plaku, stoga prevencija uključuje provođenje mjera za sprječavanje njegovog nastajanja.
Preventivan pristup oralnim bolestima kod djece uključuje:
• odgovarajuću oralnu higijenu – upotreba paste za zube s fluorom
• četkanje zuba bez ispiranja usne šupljine nakon četkanja zubi (protektivan učinak fluora)
• pomoć djetetu prilikom četkanja zubi i vođeno četkanje zubi do šeste godine djetetova života
• prehranu s niskom količinom rafiniranih ugljikohidrata
• hranjene djeteta žlicom bez prethodnog kušanja hrane istom žlicom
• ako dijete koristi dudu varalicu, ona mora biti čista
• djetetu ne nuditi slatke napitke, osobito noću
• ne uspavljivati dijete slatkim napicima
• noćno dojenje djeteta zbog hranjenja, a ne uspavljivanja
Nicanje mliječnih zubi
Nicanje zubića često se povezuje s povišenom tjelesnom temperaturom, groznicom, općim lošim stanjem, proljevom.
U većine djece nicanju mliječnih zubi prethodi pojačana salivacija i stavljanje prsta u usta, neka djeca pokazuju i pojačani nemir.
Nicanje zubića je fiziološki proces koji nije povezan s povišenom temperaturom tijela, proljevom, grčevima i sl. Ako se takvi simptomi pojave u vrijeme nicanja zubića kao simptom nečeg drugog, potrebno je potražiti pomoć pedijatra.
