Usvajanje vještina čitanja i pisanja
PREDVJEŠTINE ZA UČENJE ČITANJA I PISANJA:
• fonološka svjesnost
• prepoznavanje i imenovanje slova
• pripovjedačka sposobnost
• poznavanje, usvojenost rječnika
• rani kontakt s pisanim tekstom, interes te svjesnost o pisanom tekstu
• vizualno-prostorne sposobnosti, grafomotorika.
Kada započeti s učenjem čitanja i pisanja?
Formalno poučavanje čitanja i pisanja započinje s polaskom djeteta u školu, no ono već u predškolskoj dobi razvija niz predvještina. Glavni preduvjet za razvoj predvještina čitanja i pisanja je uredan jezično-govorni razvoj djeteta budući da djeca jezik usvajaju puno prije čitanja i pisanja.
RAZVIJANJE PREDVJEŠTINA
Iako vokabular obogaćujemo čitav život kroz nove spoznaje, najintenzivniji rast novih riječi javlja se baš u predškolskoj dobi. Dijete u dobi od 1-2 godine ima usvojeno 20-50 riječi, od 2-3 godine do 500 riječi, od 3-4 godine do 1500 riječi, od 4-5 godina do 2000 riječi te od 5-6 godina čak 3000-6000 riječi. Razvoj vokabulara tj. komunikacije na materinskom jeziku podrazumijeva razvoj sposobnosti izražavanja pojmova, misli, osjećaja, činjenica i mišljenja u govornom i pisanom obliku. Kako bismo djeci pomogli pri razvijanju komunikacije, moramo se usredotočiti na razvijanje sljedeća tri područja:
1. poticanje razvoja sluha, slušanja i razumijevanja govora,
2. poticanje razvoja ekspresivnog govora,
3. poticanje razvoja predčitačkih vještina,
4. poticanje razvoja predpisačkih vještina.
1. načini poticanja razvoja sluha, slušanja i razumijevanja govora
• pokazivati interes za aktivnosti slušanja govora te književnih i scenskih umjetničkih djela
• slušati govor odraslih i djece, priče, pjesmice, brojalice
• razumjeti govor odraslih – izvršavati višestruke naloge, odgovarati na složenija pitanja
• uspoređivati kvalitete zvuka i pravilno imenovati: tiho-tiše, glasno-glasnije, visoko-više, duboko-dublje
• precizno locirati izvor zvuka.
2. načini poticanja razvoja ekspresivnog govora
– kroz bogaćenje rječnika, jačanje jezičnih vještina, vještina opisivanja i prepričavanja uz potrebu gramatički pravilno oblikovanog govora.
• opisivati složenijim govornim izrazima događaje, radnje, pojave, odnose, osjećaje
• koristiti imenice (jednina/množina), glagole, pridjeve (o boji, obliku, okusu, osjećajima, opisne pridjeve, suprotnosti, građevne pridjeve posvojne pridjeve), priloge, prijedloge (iznad, između, pokraj), zamjenice
• prepričavati kraće priče po smislenom redoslijedu (početak/sredina/kraj)
• konstruirati jednostavne i složene rečenice
• formulirati gramatički pravilno oblikovane rečenice
• pravilno izgovarati sve glasove.
3. načini poticanja razvoja predčitačkih vještina:
– kroz poticanje razvoja fonološke, fonemske svjesnosti i fonemskog imenovanja.
• poznavati osnovne karakteristike pisma – rečenica, riječ, slovo, točka…
• pokazivati pravilan smjer teksta s lijeva na desno, odozgo prema dolje
• slušati, ponavljati, pamtiti, uočavati i smišljati rimu
• uočavati prvi glas u riječima
• rastavljati višesložne riječi na glasove
• sastavljati višesložne riječi od pojedinačnih glasova
• rastavljati riječi složenije slogovne strukture na glasove
• sastavljati riječi složenije slogovne strukture od pojedinačnih glasova
• povezivati slovo-glas
• dodavati, oduzimati, premještati glasove u riječima
• prepoznavati i imenovati slova.
4. načini poticanja razvoja predpisačkih vještina:
– kroz različite aktivnosti za razvijanje fine motorike.
• izrezivati jednostavne i složenijie figure
• lijepljenje i sastavljanje likova iz izrezanih dijelova
• nizati kuglice, tjestenine na konac
• modelirati u glini, plastelinu ili tijestu
• svakodnevne aktivnosti (zakopčavati, vezati čvorove…)
• imitirati slova s predložaka.
Dijete se za školu priprema i u vrtiću, neke potrebne vještine i osobine razvija ili otkriva samo, ali najveći poticaj za rast i razvoj dobiva upravo od roditelja. Čak ako roditelj i nema vremena za osmišljavanje aktivnosti za rad s djecom, svakodnevnica pruža puno prilika za učenje i vježbanje potrebnih sposobnosti.
Pripremila: Ivana Popek, mag.paed.
